Bawo ni eefin eja?

Mimu jẹ ọkan ninu awọn ọna ti o gbona fun igbaradi ati itoju awọn ọja oriṣiriṣi. Ninu ilana iru itọju ooru, ọja naa jẹ diẹ ninu awọn ti ara korira ati pe awọn ohun elo ti bacteriostatic ti o nlo lati ẹfin eefin (awọn wọnyi ni awọn ida kan ti aldehydes, ati awọn nkan ti o ngbe resinous, acetic and formic acids, phenols and their derivatives). Nitori iru iṣeduro bẹ, ọja ikẹhin ti n gba awọ awọ-awọ-awọ-brown-awọ-awọ, itọwo kan pato ati arokan, akoko igbaduro rẹ nmu igba pupọ. Bakannaa, a ko le ka siga bi ọna ti o wulo ti igbaradi (a ko ṣe iṣeduro lati jẹun mu diẹ ẹ sii ju 1 akoko lọ fun oṣu). Ni ọna kan tabi omiran, eniyan ti nmu siga ati igbadun ounjẹ orisirisi fun ounje lati igba atijọ: eran, ẹfọ ati eso, eja.

A mu eja wa

Eja ti a mu ni o dun pupọ. Paapa ti o ba mu o funrararẹ (biotilejepe eja ti o ra ni oja tabi ni ile itaja wa jade ti nhu) o si mu ara wọn. A mọ nipa awọn ọna mejila meji bi a ṣe le mu eja ni ile.

Eyikeyi awọn ọja ti wa ni mu ninu ile awọn ẹfin èso ni ita. Awọn omuran ni a ṣe boya awọn ẹṣọ, awọn biriki, dì irin, tabi lo awọn ohun elo ti a ko dara: awọn ohun ọṣọ irin, awọn agba, ati bẹbẹ lọ. Ni ile iyẹwu, awọn ẹja (to iwọn kanna) ti wa ni daduro ni awọn ori ila ti twine tabi okun waya ti o si farahan si eefin lati awọn ẹka ti o mọ, shavings ati awọn igi ti oaku, linden, alder, beech, juniper, igi eso. Birch ati awọn conifers ko yẹ ki o lo.

Aṣayan eja fun siga

A yoo ṣe apejuwe iru ẹja lati mugaga siga. Ni opo, o le mu ẹja eyikeyi (eyi ti a ri ni awọn omi omi agbegbe), ṣugbọn o jẹ wuni pe ki o jẹ titun. Oja okun ti o ni okun-tutu, ti a fi fun awọn ẹwọn tita, jẹ tun dara. O yẹ ki o ṣe akiyesi pe iṣeeṣe ti infestation alaafia ti eja omi jẹ eyiti o ga julọ. Nitorina, o dara lati lo awọn ẹja ti awọn ẹja eja tuntun (ayafi perch), awọn iyokù ti o yẹ ki o wa ni ipamọ fun igba diẹ ninu ojutu saline (gẹgẹbi pe ẹyin ẹyin kan dide) ṣaaju ki o to salting tabi salting ni ọna gbigbẹ. Ko si ero ti o wọpọ nipa akoko salinity, o da lori didara, iwọn, ati boya tabi kii ṣe eja.

Diẹ ninu awọn iru ẹja salmon. Eyi, jẹ dajudaju, jẹ ohun itọwo, ṣugbọn Mo fẹ lati ṣe akiyesi pe salmonids ti fere gbogbo eya ni o ṣe igbadun daradara ni die-die ati iyọ tabi awọn nkan ti o gbẹ, o jẹ aanu lati mu iru ẹja bẹ. Awọn ọna meji ti awọn ija ti nmu siga wa - gbona ati tutu.

Ọna ti a fọwọ si gbona

Wo bi o ṣe le mu eeja ti a fi mu mu. Gbona siga nwaye ni iwọn otutu ni iyẹwu iṣẹ-ṣiṣe ti 43-45 ° C ati pe o dara julọ fun kii ṣe eja olora. Ṣe eja silẹ: sọ di mimọ ati ikun awọn okú, iyọ, fi eyikeyi turari si ẹja ki o fi fun ọjọ kan ni ibi ti o tutu. Eja okun lori okun waya ti o ni okun, fi sori ẹrọ ni ile eefin ti o wa ni deede, ati ni inu kompada kekere, o fun awọn eerun igi, awọn igi ati awọn ẹka ẹka. Ninu ile eefin ko yẹ ki o jẹ ina: awọn igi gbọdọ smolder ki o si fun ọpọlọpọ ẹfin.

Ọna ti nmu siga

Lati ni oye bi o ṣe mu siga ẹja ti ko ni tutu, o nilo lati ṣe iṣiro iyatọ iyatọ ni ile eefin ati yi ipo ti ọja naa pada. Tita siga ni o dara julọ fun ẹja opo. Ni ọna yii, iwọn otutu ni iyẹwu iyẹwu ile-ẹfin yẹ ki o jẹ 19-25 ° C. O gba akoko pipẹ lati mu siga ati ki o nilo ifojusi nigbagbogbo fun awọn ọjọ pupọ, nitorina o dara lati ṣetan akoko kan fun idasile awọn ohun elo igi ni ilosiwaju. Eja ti a fi omi tutu ni a dabobo ni ibi itura titi di ọdun 2 osu, ati lori selifu ti firiji igbalode ati to to 5.

Akoko ti eja ti nmu siga

Ṣọye iṣaro iye akoko lati mu eja. Nigbati sisun nipasẹ ọna gbona, akoko akoko jẹ lati iṣẹju 40 si wakati 2-3 - gbogbo rẹ da lori iwọn ti eja, ọna igbaradi (akoko salting, evisceration). Akoko fun ẹja siga ni igba otutu ti o le jẹ lati ọjọ 2 si ọjọ 6 da lori awọn ipele kanna.

Lẹhin ti o ni imọran awọn ilana ti o niiṣe ti siga, o le tẹsiwaju si ilana ara rẹ ati ki o Cook mu ejakereli tabi aṣoju.